Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Hrvatska se zadužuje u vrijeme loših tržišnih uvjeta

Ministarstvu financija ostalo je još 13 dana da prikupi 750 milijuna eura za isplaćivanje tranše obveznica, koja 14. ožujka dolazi na naplatu.

Nezgodna je činjenica da situacija na europskom tržištu kapitala nije povoljna, velika je volatilnost, a investitori rade pritisak na rast prinosa. Posljedica je to niza faktora, među kojima je na prvom mjestu inflacija koja je u veljači narasla na 2,4 posto. Očekuje se reakcija Europske središnje banke u smjeru podizanja referentne kamatne stope.

Inflacija gura prinose na obveznice prema gore, pa je čak i desetogodišnja njemačka obveznica (bund) zabilježila rast kamatne stope za jedan postotni bod na 3,8 posto na Londonskoj burzi. Tržište je i pod utjecajem političkih previranja u sjevernoj Africi, koja okreću investitore prema zemljama koje doživljavaju sigurnijima. Treba napomenuti da Nizozemska planira prodati pet milijardi eura vrijedne obveznice s dospijećem u 2021., Austrija će refinancirati tranše koje dolaze na naplatu 2015. i 2022., a Belgija i Malta najavljuju prodaju trezorskih zapisa. Unatoč rizicima, Slovačka je u prošlom tjednu zabilježila uspjeh na tržištu kapitala izdanjem svoje euroobveznice, dok je Turska doživjela svojevrsni debakl.

Hrvatska nije među poželjnim metama, jer je zemlja s većim spreadom od prosjeka istočne Europe, što Zdeslavu Šantiću, analitičaru Societe Generale-Splitske banke, sugerira da će se zaduženje na inozemnom tržištu dogoditi, ali ne nužno u sljedeća dva tjedna. »Pitanje je kad će se tempirati zaduženje, ali očekujem prvo izdanje obveznice u prvoj polovici godine te još jedno u rujnu«, napominje Šantić. Ministarstvo financija nije prisiljeno zaduživati se u ovom trenutku, kaže, jer za isplaćivanje duga država ima novca. Da je tako, nije siguran Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria banke, koji bi se jako iznenadio kad se izdanje obveznice ne bi realiziralo prije dospijeća starije tranše.

»Hrvatska mora prihvatiti to da će zbog nestabilnosti tržišta i premije na rizik uz dugoročni trend rasta prinosa na obveznice platiti nešto višu cijenu zaduživanja, ali mora refinancirati obveze«, jasan je Stojić. Tržište je dosta volatilno, napominje, ali u neuspjehu Turske ne vidi razlog za paniku, nego ocjenjuje da su Turci vjerojatno procijenili da im je isplativije zadužiti se na domaćem tržištu. Kad je riječ o cijeni zaduživanja, analitičari se ne usuđuju prognozirati, ali generalno ne očekuju rast prinosa viši od sedam posto, nego smatraju da će se kamatna stopa na najavljeno izdanje zadržati u rasponu od 6,5 do 6,75 posto.

Turska- žrtva revolucije jasmina

Nemiri u sjevernoj Africi ističu se kao glavni razlog loših performansa turska obveznice.

Iako će Turska, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, u tekućoj godini zabilježiti rast BDP-a za osam posto, cijena zaduženja popela se od listopada s 4,53 na 5,81 posto. Inozemna obveznica pala je za 7,9 posto od listopada, pa je tržište već naziva najvećom rasprodajom u Europi. Zemlje Bliskog istoka nose 27 posto ukupnog turskog izvoza, a tržište strahuje od širenja deficita u Turskoj te od dodatnog inflacije, koja se u siječnju popela na rekordnih 4,9 posto. Iako inflacija divlja, središnja banka snizila je referentnu stopu, jer je uvjerena da će podizanje stope obvezne rezerve ohladiti ekonomiju.